„Medicus curat, natura sanat.” („Doktor pomaže, priroda leči”) – Latinska izreka
Vodeći se ovom izrekom dajemo vam još jedan tekst koji govori o mikrobilju – netaknutom dragulju, kojim nas je priroda nesebično darivala omogućujući nam da uživamo u njegovim čarima.
U tekstu koji sledi otkrivamo vam koje su to zanimljive činjenice koje se tiču nutritivnog sastava mikrobiljaka, a koje bi trebalo da znate ako vam je stalo do očuvanja zdravlja. Bez obzira da li ste pobornik zdrave ishrane ili ne, savetujemo vam da saznate čime su to bogate mikrobiljke, biljke koje potiču direktno iz prirode i dolaze na vaš sto.
1. Bolji nutritivni sastav od odraslih biljaka
U nekom od naših ranijih postova možete pročitati zašto je mikropovrće bolje od običnog povrća, a na ovom mestu fokusiraćemo se na nutritivni sastav jednih, odnosno drugih biljaka, kako bismo ih uporedili i opravdali podnaslov gore naveden.
Da bismo vam to pokazali, počećemo od istraživanja iz 2012. godine (objavljenog u Journal of Agricultural and Food Chemistry), koje su sproveli naučnici Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država u saradnji sa naučnicima sa Univerziteta u Merilendu, a koje se odnosilo na ispitivanje nutritivnog sastava 25 različitih vrsta mikrobilja dostupnog u prodaji
Generalno gledano, istraživanje je pokazalo, da zbog manje veličine mikrobilja, njihovi kotiledoni (prvi razvijeni listovi) imaju mnogo veću gustinu i koncentraciju organskih nutritijenata, nego što je to slučaj kod razvijenih odraslih biljaka iste vrste. Ovo istraživanje je pokazalo da je mikrobilje bogato antioksidantima, vitaminima C, E i K, mineralima (najviše K, Ca, Mg), kao i karotenoidima.
2. Obiluje vitaminom C
Konkretno, gorepomenuto istraživanje pokazalo je da je od svih 25 vrsta testiranih mikrobiljaka crveni kupus najbogatiji vitaminom C, pri čemu porcija od 100g ovog svežeg proizvoda obezbeđuje 147mg vitamina C, što je 245% više od preporučenog dnevnog unosa ovog vitamina! Naime, preporučen je unos od 60mg C vitamina dnevno, što znači da je dovoljno 41g mikrobiljke crvenog kupusa da bi se ove potrebe zadovoljile.
A u poređenju sa odraslom biljkom crvenog kupusa, mikrobiljka ima oko 6 puta više koncentracije ovog vitamina. Inače, sva sprovedena istraživanja u ovoj oblasti ukazuju na to da je crveni kupus mikropovrće koje je najbogatije vitaminom C.
Međutim, nije samo ta mikrobiljka bogata ovim vitaminom. Istraživanje je pokazalo da i druge vrste imaju visok nivo C vitamina, koji je značajan antioksidant koji našem telu pomaže u borbi protiv slobodnih radikala i štiti nam imunitet.
Na primer, odmah iza crvenog kupusa sledi amarant koji sadrži 130mg na porciju od 100g svežeg proizvoda. Od biljaka koje su dostupnije na našim prostorima, recimo zelena rotkica sadrži 70mg, a rukola 45,8mg. A i mikrobilje sa najnižim nivoom vitamina C sadrži oko 25mg, što je, recimo, duplo više nego kod odrasle biljke paradajza.
3. Bogato je vitaminima E i K
Vitamin E je kolektivni naziv za grupu masnih jedinjenja sa prepoznatljivim antioksidativnim delovanjem, koji je takođe važan u borbi protiv slobodnih radikala i zaštiti našeg organizma.
Udruženo istraživanje Ministarstva poljoprivrede SAD i Univerziteta u Merilendu pokazalo je da od 25 testiranih mikrobiljaka, najveću koncentraciju ovog vitamina sadrži zelena rotkvica sa 87,4mg na porciju od 100g svežeg proizvoda. Kada govorimo o dnevnim potrebama za vitaminom E, dovoljna je konzumacija 15g zelene rotkvice mikropovrća, ako znamo da je preporučeni dnevni unos 13mg.
Visok nivo alfa-tokoferola (jedinjenja koja imaju aktivnost vitamina E) ima i ,recimo, peršun (53mg na 100g). Dobar izvor ovih jedinjenja bila bi i mikrobiljka suncokreta, pošto je suncokretovo, kao i maslinovo ulje, bogato E vitaminom.
Vitamin K je za čoveka značajan zato što povoljno utiče na smanjenje rizika od nastanka srčanih bolesti tako što reguliše povišen krvni pritisak i utiče na njegovo smanjenje. Kada govorimo o biljkama, vitamin K ima ulogu u fotosintezi jer obavlja funkciju receptora kada hlorofil apsorbuje sunčevu svetlost radi proizvodnje kiseonika i ugljen-dioksida.
Vratimo se sad na istraživanje koje smo pominjali. Rezultati su pokazali da se koncentracija vitamina E u testiranom mikrozelenišu kreće od 0,7mg do 4,1mg po 1g svežeg proizvoda. Najveću količinu ima amarant. I 17g amaranta zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom K, s obzirom na to da je preporučen dnevni unos 70mg. Osim amaranta i zelene rotkvice, vitaminom K bogate su i cvekla i rukola.
4. Dobar izvor minerala
Kalijum se pokazao izuzetno značajnim u kontrolisanju krvnog pritiska, očuvanju koštane mase, kao i u regulisanju rada bubrega. Kalcijum nam je najviše važan za razvoj i održavanje kostiju i zuba. Na kraju, magnezijum poboljšava zdravlje srca, povećava snagu mišića, poboljšava probavu, a čak utiče pozitivno i na naše raspoloženje.
Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da su 25 vrsta mikrobiljaka koje su testirane, bogate, ne samo vitaminima, već da su dobar izvor i minerala. Za početak, može se reći da prisutnost minerala u njima zavisi od sastava supstrata u kome se uzgajaju, odnosno od minerala koji se u supstratu nalaze. Da bi se povoljnije uticalo na mineralni sastav mikrobilja, preporučuju se eko-održive tehnike uzgoja.
Rezultati istraživanja su pokazali da se u mikrobilju od korisnih minerala najčešće sreću magnezijum (Mg), kalcijum (Ca) i kalijum (K). Apsolutni pobednik u kategoriji „izvor minerala“ je rukola. Na 100g svežeg proizvoda, ova mikrobiljka sadrži 301mg K, 116mg Ca, kao i 30,5mg Mg. Recimo, 301mg K na 100g rukole za 15% prevazilazi dnevne potrebe prosečnog odraslog čoveka za kalijumom.
5. Bogato je β-Karotenom
Karotenoidi su pigmenti koji daju boju voću i povrću i smatra se da smanjuju rizik od nastanka različitih bolesti, poput kancera ili očnih bolesti. Ima ih različitih vrsta, ali nam je svakako najpoznatiji β-karoten kojeg ima dosta u šargarepi (zato se i kaže da ona poboljšava vid).
Međutim, β-karotena ima i u mikropovrću. Štaviše, istraživanje je pokazalo da pojedine vrste mikrobilja sadrže čak i veće koncentracije ovog karotenoida od šargarepe. Konkretno, na porciju od 100g mikrobiljke dobijemo 12mg β-karotena, dok ga kod iste količine kuvane šargarepe ima skoro duplo manje – 8mg.
Naučnici su otkrili da se u mikrozelenišu nalaze i drugi karotenoidi, i to lutein i zeaksantin.
Sve što smo naveli u ovom tekstu, kao i samo istraživanje na koje se pozivamo, dostupno je na internetu i lako se može pronaći. Ukoliko nama ne verujete na reč, pronađite sami ovo opsežno istraživanje i uverite se zašto se za mikrobiljke često kaže da su „super hrana budućnosti“, a takav epitet duguju upravo svom bogatom nutritivnom sastavu.
0 %s Comments